Vijesti / Aktualnosti

Arhiva vijesti 2019.

Zakonski prijedlozi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja uvode kaos, nered i nesigurnost u građenje!

Na  sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj u četvrtak 27. lipnja,  usvojeni su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i  djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i  komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i upućeni su  Hrvatskom saboru na prvo čitanje.

Četiri inženjerske Komore i 15.000 inženjera uputilesu  apel Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske da odustane od ukidanja statusa i stečenih prava  ovlaštenim voditeljima građenja i ovlaštenim voditeljima radova.  Nažalost, Vlada Republike Hrvatske je zanemarila argumente struke i svih  dionika na koje se navedeni Zakoni odnose. 

Navedeni  Prijedlozi zakona sadrže sadržajno, pravno tehnički i ustavno pravno  sporne odredbe. Naime, ova dva Prijedloga zakona ukidaju obvezno  komorsko članstvo za 5.500 ovlaštenih voditelja građenja/voditelja radova tj. za inženjere koji vode građenje na  gradilištu i vode izvođenje građevinskih i drugih radova. Ove zakonske  izmjene u graditeljski sektor uvode kaos, nered i nesigurnost. 

Voditelji  građenja/radova su regulirane inženjerske profesije, ključni čimbenik  kvalitete gradnje, sigurnosti uporabe građevina i sigurnosti i zdravlja  građana. Katastrofe na građevinskim objektima sa smrtnim posljedicama u Italiji (nadvožnjak kod Genove) i  Velikoj Britaniji (Grenfell Tower u Londonu), zorno ukazuju zašto je na  gradilištima nužno imati provjereno iskusne, profesionalne, stručne  ovlaštene voditelje građenja i voditelje radova. Poučeni ovim havarijama, želimo ukazati na važnost kompetencija i  iskustva koje voditelji građenja/radova trebaju posjedovati, a što  reguliraju sadašnji zakoni. Članovi komora podliježu stegovnoj  odgovornosti, stručnom nadzoru, obveznom stručnom usavršavanju, imaju policu osiguranja od profesionalne odgovornosti i dužni su  poštovati pravila i kodekse strukovne etike.

Izmjenama ovih dvaju zakona protive se svi relevantni čimbenici u graditeljstvu (dopisi organizacija u privitku):

a.     voditelji  građenja i radova, kojih je više od 2.000 potpisalo peticiju za ostankom u komorskom  članstvu, a u anketi ih je 80% reklo da će ukidanje komorskog članstva  pogoršati njihov položaj na tržištu rada,

b.     poslodavci tj. poduzeća koji su izvođači građevinskih radova,

c.     Sindikat graditeljstva Hrvatske,

d.     Hrvatska udruga poslodavaca

e.     Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike i Hrvatska komora inženjera strojarstva.

Tijekom  izrade navedenih propisa kao i u javnoj raspravi o prijedlozima zakona,  četiri inženjerske komore (HKA, HKIG, HKIE i HKIS) su višestruko  dokazivale i argumentirale predstavnicima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja tj. predlagatelju  zakona, štetnost ovakvih zakonskih izmjena (u prilogu). Ministarstvo  nije uvažilo niti jednu primjedbu inženjerskih komora, te smo stoga  zatražili mišljenje o ustavno-pravnom aspektu ovih prijedloga od prof. Jasne Omejec (u prilogu). 

Iz  njega jasno proizlazi da ove zakonske izmjene nemaju legitiman pravni  cilj, da je zakonski tekst loš, a obrazloženja zakonskih članaka  nedostatna i nekvalitetna. Predložene izmjene ne samo da gaze prava pojedinaca u graditeljstvu, već duboko zadiru u  temeljne pravne principe na kojima počiva kontinentalni komorski sustav,  kakav ima Hrvatska. Ove izmjene u javnopravni komorski model unose  privatnopravni element dobrovoljnosti članstva, što inače karakterizira udruge. Takva rješenja su ustavnopravno  neprihvatljiva jer predstavljaju neodrživ miks međusobno nepomirljivih  principa javnopravnog i privatnopravnog karaktera. 

Ključna  zadaća naše četiri inženjerske komore je zaštita javnog interesa u  gradnji. Ove zakonske izmjene su ishitrene odluke ministra Štromara,  državnog tajnika Uhlira i pomoćnice ministra Nahod koje pogoduju uskim interesnim skupina, a donose se bez ikakvog  objektivnog i racionalnog opravdanja i nanose štetu javnom interesu u  području gradnje. 

Tijekom  izrade Prijedloga zakona i javne rasprave o njima jasno se pokazalo da  oni ne donose nikakvo značajno niti financijsko niti administrativno  rasterećenje gospodarstva, što je bio navodni inicijalni cilj predlagatelja. Pored toga, administrativno rasterećenje  ne može biti samo sebi svrhom, niti može biti razlogom zakonodavnog  zahvata, bez da se istovremeno promisli o svim pravnim i gospodarskim  posljedicama takvih zakonskih izmjena. Još jednom moramo upozoriti: radi se o dvjema reguliranim profesijama koje  pripadaju sigurnosnom sektoru, a čije obavljanje utječe na javno  zdravlje i koje su po mišljenju svih dionika, dobro regulirane važećim  zakonima.

Predlažemo  da se odustane od ovih štetnih izmjena zakona. Umjesto toga predlažemo  drugačiji način za postizanje stvarnih, milijunskih ušteda za državni  proračun, proračune jedinica lokalne i područne samouprave kao i proračune svih ostalih obveznika javne  nabave.

Predlažemo  brisanje dvije zakonske odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima  prostornog uređenja koje se odnose na voditelje projekata. Brisanjem tih  članaka postiglo bi se višemilijunsko financijsko rasterećenje (ujedno i administrativno rasterećenje), a bez  štetnih posljedica na sigurnost gradnje i javni interes:

a)ukidanje  zakonske obveza javnih naručitelja da imenuju voditelja projekta, koja  je definirana člankom 38. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog  uređenja i gradnje (NN br. 78/2015, 118/2018). Voditelj projekta u procesu gradnje obavlja konzultantsku  uslugu, nije sudionik u gradnji i ne pripada reguliranim profesijama te  za njega ne postoji nikakva zakonski propisana odgovornost. Javni  naručitelji za uslugu voditelja projekata plaćaju do cca 2% ukupne investicije pojedinog projekta. Privatni investitori ne  podliježu ovakvoj zakonskoj obvezi angažiranja voditelja projekata. 

Kako  bi pojasnili o kakvim se uštedama radi, primjerice navodimo samo  nekoliko natječaja iz vodno-komunalnog sektora, a ovakvih je natječaja  na stotine i iz ostalih sektora:

1.     projekt gradnje komunalne infrastrukture i odvodnje voda na otoku Krk (511 milijuna kn) – voditelj projekta 8 milijuna kuna

2.     projekt aglomeracije Varaždin (684 milijuna kuna) – voditelj projekta 6,9 milijuna kuna

3.     aglomeracija Rijeka (1,7 milijardi kuna) - voditelj projekta 23 milijuna kuna

4.     aglomeracija Umag (530 milijuna kuna) - voditelj projekta 7,8 milijuna kuna.

b)ukidanje  zakonske odredbe (članka 37. stavak 2. istoga Zakona) obveze voditelja  projekta da ima međunarodni certifikat i ukidanje obveze  recertificiranja svake četiri godine. Ovi certifikati su izrazito skupi ispiti, koji se polažu kod privatne udruge čiji su  istaknuti članovi do nedavno upravo bili državni tajnik Uhlir i  pomoćnica ministra Nahod. Cijena certifikata je u visini deset godišnjih  komorskih članarina. 

Ističemo  da je upravo je u mandatu državnog tajnika Uhlira i pomoćnice ministra  Nahod dodatno povećan broj projekata za koje zakon obvezuje javne  naručitelje da angažiraju voditelja projekta.

Zaključno,  Vas, uvažene zastupnike Hrvatskog sabora molimo da svojim glasom u  prvom čitanju onemogućite unošenje nereda i kaosa u graditeljstvo tj.  odbacite izmjene zakona koje predviđaju ukidanje obveznog komorskog članstva voditeljima građenja/radova. 

Umjesto  toga, predlažemo da podržite ostvarenje velikih ušteda za javne  proračune na način da predložite ukidanje zakonske obveze javnih  naručitelja da obavezno angažiraju voditelja projekta i ukidanje obvezne certifikacije za ovo zanimanje. 

Pozivamo  Vas da se predložene Izmjene i dopune Zakona o komorama i Zakona o  poslovima i djelatnostima ne usvoje na prvom čitanju, te da se vrate  predlagatelju na potrebne sadržajne korekcije.

S poštovanjem,

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata
 Željka Jurković, dipl. ing. arh. 

Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva 
 Nina Dražin Lovrec, dipl. ing. građ. 

Predsjednik Hrvatske komore inženjera strojarstva
 Željko Dorić, dipl. ing. stroj. 

Predsjednik Hrvatske komore inženjera elektrotehnike
 Živko Radović, dipl. ing. el.
Download dokumenata:
 

Pravno mišljenje – Jasna Omejec Pisma potpore Dopis predsjedniku Vlade od 24.6.2019. Dopis predsjedniku Vlade od 17.6.2019. Dopis predsjedniku Vlade od 8.4.2019. Dopis MINGO od 22.3.2019. Dopis MIGIPU od 22.3.2019. Dopis premijeru 29.5.2019. Dopis MGIPU – otvoreno pismo od 4.12.2018. Dopis MGIPU od 29.3.2019. Priopćenje – reagiranje 4 Komore od 28.6.2019.
Sve vijesti